MASLAČAK (DANDELION)
Taraxacum officinale (Webb) – Compositae (Astaraceae) – Glavočike
Drugi nazivi: radič, žučanik, mljekača, salatuša.
Uz pomoc posjetioca nase Facebook Grupe, prikupili smo jos petnaestak imena za maslacak.
Maslacak, radič, divlji radič, žuča, žućanica, žutenica, regrat, regać, mlečka, mlečika, gluvarce, pupava, pahlenica, žumberak, mličika. Zahvaljujemo svima na pomoci i podrsci.
Maslačak je trajna zeljasta biljka visine do 30 centimetara. To je tipična korovska biljka, ali je zato, kao i mnoge druge korovske biljke, vrhunskih ljekovitih osobina. Ima ga svukuda, pa se u proljeće čitava polja žute od procvjetalog maslačka.
Upravo zbog toga što se može svuda naći, pa čak i na visokim planinama, jako varira po oblku i podvrstama. Maslačak ima snažan, razvijen korijen u obliku vretena, ali sa malo bočnih izdanaka. Iz korijena izbija lisna rozeta sa dugoljastim nazubljenim listovima koji su polegli po zemlji, jer maslačak nema stabiljike. Mnogobrojne cvijetne drške su šuplje i na njihovome kraju nalazi se cvat jarko žute boje, koja se noću ili za vrijeme kiše zatvara. Cvjeta od aprila do jula. Sjemenke su u obliku padobrana koje vjetar razduva na sve strane.
Kao droga najviše se cijeni korijen (Radix taraxaci) prikupljen u jesen i osušen. Osušeni korijen nema mirisa, okusa je gorkoslatkastog. Osim toga, kao droga služi i čitava biljka (Herba teraxaci) prikupljena prije i u toku cvjetanja, kao i sami cvjetovi (Flores Taraxaci). Međutim, najbolje je maslačak prikupiti u rano proljeće, kada se tek tu i tamo pojave žuti cvjetovi. Treba ga izvući zajedno sa korijenom, otkinuti donje listove i odmah upotrijebiti (Radix Teraxaci cum herba).
Svi dijelovi biljke imaju mnogo bijelog mliječnog soka koji i sadrži najviše ljekovitih materija. Sok uopće nije otrovan kako se često misli, pa prema tome ni čitava biljka.
Nalazište biljke Jedan je od najraširenijih korova, koji raste svuda, naročito gdje ima vlage.
Osnovni hemijski sastojci biljke Sadrži triterpenska jedinjenja (teraksasterol, tarakserol, homotaksasterol, beta-amirin, androsterol), sterine, beta-sisterin, stigmasterin, holin, taraksol, levulozu, nikotinsku kiselinu, nikotin-amid, naročito u jesen, inulina. Sadrži vitamine A, B i C, karotinoide, triterpenske alkohole i dr.
Također sadrži i mnogo željeza, magnezija, fosfora, silicija, natrija, sumpora, mangana, te nekih enzima.
Svojstva biljke Često se može čuti sljedeće: gdje je sve zakazalo, maslačak neće. To je jak diuretik, a Francuzi ga zovu pissenlit – onaj koji tjera na mokrenje.
Odličan je čuvar funkcija jetre, upotrebljava se i kod kamenaca u žučnoj kesici (holelitijaza). Posjeduje i druge osobine kao: gorki tonik, sredstvo za pročišćavanje krvi, protiv skorbuta, itd.
Indikacije Kongestija jetre, insuficijencija jetre, hepatitisi, holelitijaza, hepatične dermatoze, atonija žučnih putova, hiperholesterolemija, hemoroidi, anemije, oligurije, insuficijencija bubrega, konstipacija, enterokolitis, skorbut, astenija itd.
Stimulator.
Način primjene Prednost svakako treba dati svježoj biljci. Mlade listove zajedno s korijenom treba dobro oprati, a zatim sitno isjeckati, malo osoliti, zakiseliti limunom, dodati maslinovoga ulja, dobro promiješati i ostaviti da stoji 3-4 sata.
Potom upotrijebiti kao prijatnu, pikantnu, pomalo nagorku salatu. Kompletan recept za salatu od maslacka mozete vidjeti ovdje.
Ili, u proljeće prikupiti jednake količine maslačka i cikorije (vidjeti tamo), koji u proljeće dosta i sliče. Spremiti isto kao i salatu od samoga maslačka. Ili: 50 grama korijena i lista kuhati u litri vode 2 minuta. Ostaviti 10 minuta, procijediti i piti čajnu šolju prije svakoga jela, nezaslađeno.
Još: u jesen iscijediti iz korijena 100 grama soka, dodati 18 gr 90% alkohola, 15 grama glicerina i 17 grama vode. Uzimati 1-2 supene kašike dnevno za poboljšanje cjelokupnog stanja jetre (Bissemoret). U jesen ili proljeće prikupljeni korijen dobro se očisti, razreže i osuši. Suh korijen može se ispeći i samljeti pa upotrijebiti kao zamjena za kafu. Još je bolje ako se prikupe jednaki dijelovi korijena maslačka i cikorije, očiste, osuše, ispeku i samelju, a zatim upotrebljavaju kao zamjena za kafu kod oboljelih od jetre. Inače, ova „kafa” treba se češće upotrebljavati i kod potpuno zdravih ljudi radi održavanja dobrog zdravstvenog stanja. U praksi iz korijena maslačka dobija se gusti ekstrakt (Extractum Taraxaci spissum) koji je glavna ljekovita komponenta za dobijanje odgovarajućih tableta.
Primjena u narodnoj medicini „Maslačak pomaže još i protiv bolesti u stomaku i crijevima, u plućima, u crnoj džigerici, a tako isto liječi šuljeve, pa onda još i hipohondriju, bledilo i mnoge druge bolesti”. (Vasa Pelagić) Maslačak se kao ljekovita biljka upotrebljava od 10. stoljeća. Grci i Rimljani nisu poznavali njegova
ljekovita svojstva. „Pićem svježe izgnječenog soka od maslačka popravlja se porušeno zdravlje i tamo gdje je bila svaka nada izgubljena” – Sadik Sadiković.
Ne upuštajući se u detalje za šta se sve maslačak može upotrijebiti, ostaje činjenica da se u narodnoj medicini upotrebljava za liječenje jetre i žuči.
Tekst prenesen iz knjige “Ljekovito bilje i jetra” doktora Enesa Hasanagica.
Kopiranje i objavljivanje ovoga teksta nije dozvoljeno bez dozvole nosioca autorskih prava.
http://prirodnamedicina.com
Nema komentara:
Objavi komentar